Prilikom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora, Zakon obvezuje poslodavca da pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora uzme u obzir potrebe organizacije rada i radnikove mogućnosti za odmor. Zakon je omogućio korištenje godišnjeg odmora u kontinuitetu ili u dva dijela, osim naravno, ako se sa poslodavcem ne dogovori drukčije. Pitanje je je li uopće dobro što je dana mogućnost da se dugo očekivani (a i zasluženi) odmor rascjepka i kako to utječe na kvalitetu samog odmora no ipak želimo ukazati na prava i obveze poslodavca i radnika.
Čitav se godišnji može prenijeti u narednu godinu
Ukoliko se radnik odluči koristiti godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora iskorisiti u najmanjem trajanju od dva tjedna neprekidno, pod uvjetom da je ostvario pravo na godšnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora može se prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30.06. iduće godine. Ne može se prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu onaj prvi dio godišnjeg odmora koji je radniku bio omogućen od strane poslodavca.
Ipak, pravna struka je dala svoje mišljenje prema kojemu bi u slučaju neomogućavanja korištenja prvog dijela godišnjeg odmora od strane poslodavca, radnik imao pravo i na prenošenje prvog dijela godišnjeg.
Postoji još jedna iznimka od obveze korištenja prvog dijela u trajanju od dva tjedna, a to je u slučaju prekida tog godišnjeg odmora zbog bolesti, ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust. U tom slučaju godišnji odmor može se prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu i iskoristiti do 30. lipnja. Važno je spomenuti novinu prema kojoj se ne traži uvjet efektivnog rada od najmanje šest mjeseci kako bi radnik ostvario pravo na godišnji odmor, što je znatno povoljnije za radnika. To znači da radnik koji je bio na bolovanju cijelu godinu u kojoj je ostvario pravo na godišnji odmor i bio ga je spriječen iskorisititi ga, može sljedeće godine do 30.06. iskoristiti cijeli godišnji iz prošle godine. Ili, primjerice, ako je u tijeku jedne kalendarske godine efektivno radio jedan mjesec, a pet mjeseci bio na bolovanju, također ima pravo na korištenje godišnjeg odmora u cijelosti. Pravo radnika je da koristi godišnji odmor u dva dijela i ako radnik zahtjeva korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, poslodavac mu je to dužan omogućiti.
Radnik ima pravo koristiti čitav godišnji u jednom dijelu
Isto tako valja napomenuti da radnik ima pravo koristiti godišnji u jednom dijelu bez obzira na traženje poslodavca da ga koristi u dva dijela. Znači, pravo radnika: ne prihvatititi korištenje godišnjeg odmora u dva ili više dijelova; koristiti godišnji u kontinuitetu ili u dva dijela. Obveza poslodavca: omogućiti mu to. Ono što poslodavac nije dužan jest omogućiti radniku korištenje godišnjeg u tri ili više dijelova jer to Zakon ne predviđa, iako je ostavljena mogućnost da se godišnji odmor koristi i na taj način, ovisno o samom dogovoru između poslodavca i radnika. Naravno, to ne bi trebala biti praksa jer na taj način radnik nije u mogućnosti kvalitetno se odmoriti.
Još jednom treba naglasiti, ukoliko radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio godišnjeg odmora svakako mora biti najmanje dva tjedna. Godišnji odmor ipak je na strani poslodavca pa radnicima često preostaje mogućnost da godišnji odmor koriste u dijelovima ili cijeli godišnji odmor kada im to ne odgovara. I za kraj jedna preporuka za one odvažne: ako je poslodavac protiv vaše volje odredio korištenje godišnjeg odmora u više dijelova možete se tomu usprotiviti te mu uputiti pisani prigovor, a ako ni tada ne promjeni svoju odluku, možete je i sudski osporavati; po potrebi, obratite se inspekciji rada (i sindikatu). Ono na što bi trebalo upozoriti poslodavce je da u slučaju da radniku ne osiguraju godišnji odmor u najkraćem trajanju može ih se kazniti novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna jer se to smatra jednim od najtežih prekršaja poslodavaca.
RSS feed Comments
