Radni odnos je zasnovan sklapanjem ugovora o radu neovisno o tome kad će radnik početi raditi. Ugovor o radu prema čl.12.ZOR mora sadržavati uglavak o datumu započinjanja rada. Ukoliko radnik toga dana ne bi počeo raditi, a svoj izostanak ne bi opravdao, to bi bio razlog da mu poslodavac otkaže ugovor o radu.
Prema čl.8.ZOR-u, da bi se ugovor o radu što su ga sklopili poslodavac i radnik smatrao ugovorom o radu, potrebno je da takav ugovor s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos. Radi li neka osoba u poslovnim prostorijama poslodavca, na sredstvima rada poslodavca, obavlja li taj rad u radno vrijeme kad i drugi radnici, ako obavlja poslove prema uputama i nalozima poslodavca te ako poslodavac prema trećima odgovara za rezultate rada te osobe, mora biti posrijedi radni odnos, bez obzira na to kako ugovorne strane nazvale takav ugovor. Poslodavcu je ostavljena mogućnost da dokaže kako je ipak sklopljen neki drugi, a ne ugovor o radu. Međutim, zakonom nije određen rok u kojem bi poslodavac mogao dokazivati suprotno, što bi značilo da poslodavac može u svako doba, kada radnik zahtijeva primjenu čl.8.ZOR-u, osporiti taj zahtjev i dokazivati suprotno.
U propisima radnog prava radni odnos je na neodređeno vrijeme uvijek bio i ostao pravilom, dok se radni odnos na određeno vrijem uglavnom smatrao iznimkom koja je bila dopuštena u samo točno određenim slučajevima.
U čl.12.ZOR-u određen je obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, u suprotnom, poslodavac koji s radnikom sklopi ugovor o radu koji ne sadrži propisani sadržaj, odgovara za lakši prekršaj.
Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:
- Strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu
- Mjestu rada, a ne postoji li stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima
- Nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak pois ili opis poslova
- Danu započinjanja rada
- Očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
- Trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se taj podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanju trajanja tog odmora
- Otkaznim rokovima kojih se mora pridržavatiradnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se taj podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovra, načinu određivanja otkaznih rokova
- Osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo
- Trajanju redovitog radnog dana ili tjedna
Umjesto uglavaka iz navedenih točaka 6.,7.,8. 9., može se u ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja.
Ono na što bi poslodavac trebao obratiti pažnju jest obveza poslodavca o vođenju evidencija o radnicima i to:
- Evidencija o zaposlenim radnicima
- Evidencija o plaćama i naknadama plaća
- Evidencija o ozljedama na radu
- Evidencija o korisnicima prava iz invalidskog osiguranja
Evidencija o zaposlenim radnicima se vodi za svakog pojedinačno, a ustrojava se na dan zasnivanja radnog odnosa, a prestaje se voditi danom prestanka radnog odnosa. Poslodavac unosi podatke u evidenciju na temelju vjerodostojnih osobnih isprava kojima radnik dokazuje točnost podataka (osobna karta, radna knjižica, svjedodžba o završenom školovanju i dr.). Predmetna dokumentacija je dokument trajne vrijednosti.
I na kraju, ono što ne smijemo zaboraviti, a što ide na korist radniku jest svakako čl.7st.2.ZOR-a koji glasi:
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Komentari (0)
RSS feed Comments
Napišite komentar
