Zakon o radu regulira samo radni odnos koji se zasniva Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme ili ugovor o radu na određeno vrijeme, dok je Zakonom o obveznim odnosima utvrđena mogućnost zaključivanja ugovora o djelu kao građansko-pravnog obveznog ugovora stranaka. Između navedene dvije vrste ugovora postoje bitne razlike.
Ugovorom o radu regulira se radni odnos između poslodavca i radnika. Ukoliko neka osoba radi u poslovnim prostorijama poslodavca, na sredstvima rada poslodavca, po njegovim uputama i nalozima, ukoliko poslodavac odgovara prema trećima za rezultate rada te osobe, obavlja li radnik taj rad u radno vrijeme kao i drugi radnici tog poslodavca, radi se o radnom odnosu, bez obzira na to kako ugovorna strane nazovu takav ugovor. Sam Zakon o radu ne predviđa mogućnost rada prema Ugovoru o djelu.